Kako uspavati dijete (2–5 godina): šta kažu istraživanja

Jedna poštena rečenica o tim brojkama: SZO uz svoje preporuke o snu sama piše da su „jake“, a da su dokazi „vrlo niskog kvaliteta“, i daje ih zato što korist od dovoljno sna nadmašuje moguću štetu [5]. Kanadsko pedijatrijsko društvo dodaje da je svako dijete drugačije: neka spavaju mnogo, a neka mnogo manje [3]. Brojke su, dakle, oprezna preporuka, ne granica iza koje počinje problem.

U ogledu s 405 majki u SAD-u (djeca od 7 do 36 mjeseci) poslije dvije sedmice iste večernje rutine djeca su brže zaspala i rjeđe se budila, a u kontrolnoj grupi nije bilo značajnih promjena; roditelji su dijete uspavljivali kao i prije (stavljali ga budno u krevet ili ostajali uz njega dok ne zaspi), i jedina promjena bila je rutina [6]. Ogled je rađen s djecom do 3 godine; za djecu od 3 do 5 godina imamo povezanost: u anketi 10.085 majki u 13 zemalja i regija (djeca od 0 do 5 godina) dosljedna rutina bila je povezana s ranijim lijeganjem, kraćim uspavljivanjem, manje buđenja i više sna, i to uglavnom to jače što se rutina držala više večeri u sedmici [7]. Povezanost nije uzrok, ali autori ankete pišu da rutina, izgleda, nema „negativnu cijenu“ [7]. Ogled je rađen u SAD-u, a anketa internetom u 13 zemalja i regija (i ogled i anketu sponzorisao je proizvođač proizvoda za kupanje [6][7]); navike spavanja se od zemlje do zemlje razlikuju.

Kanadsko pedijatrijsko društvo za djecu od 3 do 5 godina piše da je otpor lijeganju u toj dobi čest, da neka djeca pokušavaju odgoditi odlazak u krevet, i savjetuje: postavi granice, na primjer koliko ćete knjiga pročitati, pobrini se da ih dijete zna unaprijed i drži ih se [3].

Američka akademija za pedijatriju savjetuje da svi ekrani budu van dječije sobe, posebno noću, i da se ugase najmanje sat prije spavanja [4]. Kanadsko pedijatrijsko društvo za djecu od 3 do 5 godina savjetuje da se ekrani izbjegavaju prije spavanja i da u spavaćoj sobi nema tableta, TV-a, kompjutera ni igrica [3]. Više o tome piše u vodiču „Ekrani i djeca“.

• Rutina oko 30 minuta prije. NHS savjetuje da smirivanje počne oko 30 minuta prije vremena kad dijete obično zaspi i da se to vrijeme pomjera 5 do 10 minuta ranije svake sedmice (15 ako liježe vrlo kasno) do željenog vremena [2].
• Broj priča prije knjige. Reci koliko ćete pročitati prije nego što otvoriš prvu i drži se broja [3].
• Isto vrijeme buđenja sutra. SZO uz sate sna preporučuje i redovno vrijeme lijeganja i buđenja [5], a AAP isto vrijeme buđenja radnim danom i vikendom [4].

• Ako misliš da dijete spava premalo ili previše: AASM kaže da se obratiš ljekaru radi procjene [1]. Ako teško zaspi, često se budi ili je umorno danju: AAP savjetuje da o snu razgovaraš s pedijatrom, jer se većina problema sa spavanjem lako rješava, a pedijatar može zatražiti dnevnik sna [4].
• Ako dijete često hrče, teško diše noću, pospano je danju ili teško drži pažnju: AAP kaže da o tome odmah obavijestiš pedijatra [8].
• Hitno (AAP): ako djetetu u snu disanje stane duže od 20 sekundi ili koža postane blijeda, plavkasta ili sivkasta, odmah pozovi hitnu pomoć. Hitnu zovi i ako uz takve probleme s disanjem primijetiš promjenu napetosti mišića, temperaturu ili druge znakove bolesti [8].

Cijeli vodič „Mirne večeri“ ima tabelu preporuka četiri stručna tijela, devet nalaza s uzrastom, plan za 14 dana po danima i uzrastu, rečenice za svaku večernju situaciju, poglavlja „Kad ne ide“ i „Kada se obratiti pedijatru“ i šest listova za printanje.

Mirne večeri

U vodiču su plan za dvije sedmice, dnevnik sna, kartice rutine, propusnica i rečenice za „još jednu“. PDF, A4.

Pogledaj vodič · 49 kredita